Tri parlamentarke, sve tri odjevene na tradicionalni islamski način, članice Stranke pravde i razvoja (AK partija), prisustvovat će zasjedanju Velike narodne skupštine Republike Turske, danas u Ankari. Za Tursku, a naročito žene koje nose hidžab (marama koja pokriva kosu i vrat na tradicionalni islamski način) u toj zemlji, ovo je historijski dan, jer je to prvi put da im je omogućen ulazak u Parlament.

Ovaj događaja izvazvao je brojne reakcije u Turskoj, naročito u odnosima između AK partije i Republikanske narodne partije (CHP), glavne opozicione stranke u Turskoj.

Odluka tri parlamentarke – Sevde Beyazit, Gulay Samanci i Nurcan Darbulak – da uđu u Parlament sa hidžabom, podsjetila je mnoge na Merve Kavakci koja je izbačena iz Parlamenta 1999. godine želeći isto kao one danas.

Ustav Turske nema direktnu reference za nošenje hidžaba u Parlamentu, kao ni drugi pravni dokumenti, te tehnički nema zakonske prepreke da pokrivena žena bude članica Parlametna, ali su to onemogućavala pravila o radu ove institucije na kojima insistira CHP.

Sve tri parlamentarke nose hidžab od kada su obavile hadž, jednu od pet odnosvnih dužnosti muslimana. Njihov ulazak u Parlament poklopio se sa objavljivanjem Paketa demokratizacije, koji je predstavila vladajuća AK partija 30. septembra ove godine. Dio ovog paketa odnosi se na ukidanje zabrane nošenja hidžaba u državnim institucijama i u javnim ustanovama, što je ranije bilo zabranjeno.

Pitanje nošenja hidžaba u javnim institucijama je na dnevnom redu u turskoj politici više od tri decenije. Zvanično je na snazi od 1983. godine kada je zabrana uvedena prvo za univerzitetima. Od tada, brojni pokušaji da zabrana bude ukinuta u državnim institucijama i na univerzitetima su propadali.

Ova zabrana je bila naročito poštovana nakon što je vojnim udarom svrgnuta vlada na čijem čelu je bila Partija blagostanja (Refah partija) 1997. godine.

Pitanje je aktuelizirano 1999. godine kada je parlamentarka i članica Fazilet partije, nasljednice Refah partije, Merve Kavakci, pokušala ući u Parlament sa hidžabom. Tadašnji premijer Bulent Ecevit naredio je Kavakci da napusti Parlament, a potom je izgubila mjesto parlamentarke.

Vladajuća AK partija ponovo je pokrenula pitanje nošenja hidžaba u javnim i državnim institucijama na dnevni red 2002. godine, kada su došli na vlast. Prvi pokušaj AK partije da unese pitanje nošenja hidžaba u zakone bio je 2008. godine kada su pokušali unijeti amandman u Ustav koji bi omogućio zaobilazak pravila koja zabranjuju nošenje tradicionalne marame na univerzitetima. Prijedlog je odobren sa 411 od 550 glasova u Parlamentu, ali su CHP i Demokratska partija lijevce pitanje doveli pred Ustavni sud koji je poništio amandman. Glavni argument protiv AK partije bio je da se oni protive sekularizmu.

Godine 2010. ustavne promjene donijele su izmjene koje su omogućile nošenje marame ženama na univerzitetima. Od tada mnogi univerziteti dopuštaju studenticama da uđu u kampuse sa hidžabom, ali je pokrivanje žena na tradicionalni muslimanski način i dalje bilo zabranjeno u državnim institucijama.

Paket demokratizacije, uz ostalo, otvorio je vrata državnih institucija za žene sa hidžabom. Paket je još donio niz reformi u oblasti političkih prava, slobodu obrazovanju na različitim jezicima i dijalektima u privatnim školama, propagande na jezicima koji nisu Turski, odbacivanja studentske zakletve, legalnih garancija o privatnim podacima. (Anadolija)