Dokaz: Logoraše iz ‘Batkovića slali u Srbiju na prinudni rad

cache_srcdb9c7484679e4f9b8e812c92cbca4c5a_pare81aa07af492ae0601331a009a6b4e14_dat1390645868Umiješanost tadašnjih srbijanskih vojnih, ali i civilnih struktura u agresiju na BiH potvrđuje i dokument od 6. novembra 1992. godine.


Radi se o rješenju Vojne pošte 7102 – Bijeljina kojim se 16 Bošnjaka iz Brezovog Polja kod Brčkog, zatočenih u logoru “Batković”, upućuje na rad u Jugoslovensko rečno brodarstvo – Beograd.

Radna obaveza

U tom je rješenju navedeno da se “na osnovu naređenja predsjednika Predsjedništva Republike Srpske” (Radovan Karadžić), zatim komande Vojne pošte te pismenog zahtjeva Brodarstva, u radnu obavezu upućuju: Abdulah Ibrahimović, Ekrem Kukić, Hasan Avdičević, Enes Rašidović, Hasan Rizvanović, Abdulah Duraković, Fehim Hadžajlić, Hasan Sejdulahović, Sadik Kukić, Omer Zahirović, Džemil Vilić, Mustafa Mujagić, Mustafa Hodžić, Ohran Huremović, Rešad Rašidović i Mehmedalija Avdičević.

Njih su, kako je navedeno dalje u rješenju, istog dana – 6. novembra 1992. iz Batkovića trebali preuzeti Boško Simonović i Branko Gajić iz Jugoslovenskog rečnog brodarstva, i to po ovlaštenju direktora tog preduzeća. Njihova radna obaveza, prema rješenju za koje nije bilo prava žalbe, trajala je od 7. novembra te godine do “donošenja konačnog rješenja o statusu imenovanih”.

Aleksinački rudnici

Od 16 upućenih na prinudni rad u Beograd jedan je u međuvremenu preminuo, a u  Brezovom Polju danas borave samo trojica, dok su ostali u inozemstvu. Jedan od njih potvrdio nam je da je naredba i provedena u djelo.

– Iz logora “Batković” upućeni smo u Beograd na prinudni rad. Tamo smo proveli oko godinu i šest mjeseci, spavajući na šlepovima (riječni tegljač) i živeći u lošim uvjetima. Znali smo za planove da nas prebace u aleksinačke rudnike. Zahvaljujući Nataši Kandić, većina nas je dobila dokumente i vize za Ameriku – kazao nam je ovaj bivši logoraš uz uvjet anonimnosti jer, kako kaže, ni danas se ne osjeća sigurno.

U logoru “Batković” bilo je zatočeno oko hiljadu Brčaka, od čega oko 500 Brezopoljaca, koji su u taj kazamat prebačeni iz logora “Luka” u Brčkom.

Deronjić: Dokumentacija u Tužilaštvu

U brčanskom Udruženju logoraša potvrdili su da su upoznati s ovim događanjima, ali i da je, prema njihovim podacima, broj logoraša upućenih na prinudni rad u Srbiju znatno veći.

– Svu dokumentaciju proslijedili smo brčanskom tužilaštvu – kazao je Džafer Deronjić, sekretar Udruženja. (Bportal.ba)

Li4vLi4vLi4vaW1hZ2VzL3N0b3JpZXMvMjAxNC9qYW51YXIxL25hcmVkYmExLmpwZyZhbXA7dz04MDAmYW1wO2g9NjAwJmFtcDtxPTEwMA==

Comments are closed.