11 godina od ubistva Zorana Đinđića

zorandjindjicBeograd – Prije jedanaest godina, na ulazu u zgradu Vlade Srbije, ubijen je prvi demokratski izabrani premijer Srbije i lider Demokratske stranke dr Zoran Đinđić.

I ovog 12. marta ovaj tragičan događaj biće obeležen nizom manifestacija, po prvi put za poslednih 11 godina – u finišu predizborne kampanje.

Tokom dana godišnjicu ubistva Đinđića, obeležiće LDP, članovi Đinđićeve Vlade kao i predstavnici odlazeće Vlade Srbije.

LDP organizuje “Šetnju za Zorana”, koja će početi u 11.00 u Siminoj ulici ispred sedišta te stranke.

Premijer Zoran Đinđić ubijen je 12. marta 2003. godine oko 12.25. Vlada Srbije, nekoliko sati nakon ubistva, proglašava vanredno stanje.

Za vreme vanrednog stanja, koje je trajalo do 22. aprila, u policijskoj akciji “Sablja”, uhapšeno je 11.665 osoba, među kojima je bilo partijskih funkcionera, visokih vojnih oficira, nosilaca pravosudnih funkcija i estradnih zvezda, a neki od njih su proveli određeno vreme u pritvoru.

Politička pozadina ubistva Zorana Đinđića još nije otkrivena. Milorad Ulemek Legija skrivao se 14 meseci, ali se predao 2. maja 2004. godine. On je osuđen na 40 godina zatvora, koliko je dobio i izvršilac atentata Zvezdan Jovanović. Vrhovni sud je potvrdio ove presude u decembru 2008.

djindjicmuftijazukorlic

 

 

 

 

 

 

 

Zahvaljujući Zoranu Đinđiću otvoren je prvi Univerzitet u Novom Pazaru.

Srbija kao demokratska civilizacija

Pokojni premijer Đinđić bio je jedan od vođa Demokratske opozicije Srbije (DOS) i “5. oktobra”, revolucije koja je sa vlasti zbacila Slobodana Miloševića. DOS je prethodno porazio Miloševića i na saveznim i na republičkim izborima. Ipak, pobeda je morala biti izvojevana na ulici.

Zoran Đinđić je rođen 1. avgusta 1952. u Bosanskom Šamcu u istoj kući gdje je rođen i Alija Izetbegović.

Studirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu i već tada je primećen među mladim disidentima.

Osnovne studije završio je vrlo brzo, za tri i po godine, a doktorirao je 1979. na Univerzitetu u Konstancu, u Njemačkoj, na temi “Problemi utemeljenja kritičke teorije društva”. Mentor mu je bio jedan od najistaknutijih filozofa druge polovine 20. veka Jirgen Habermas.

Sahranjen je 15. marta 2003. godine u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu. U pogrebnoj povorci koja se kretala ulicama Beograda bilo je više stotina hiljada građana. Među njima je bilo i 70 stranih državnih delegacija.

sahrana2

Comments are closed.